Zabavni eksperimenti u sportskoj skupini

Kako znanost nije statična djecu ne bi trebalo poučavati znanstvenim činjenicama, nego im omogućiti iskustva pomoću kojih će aktivnim uključivanjem u pokuse, rasprave i objašnjavanja dolaziti do svojih istina i teorija, koje će se vremenom mijenjati. Djecu ne treba posebno zainteresirati za istraživački rad jer je njima istraživanje sastavni dio življenja. Prirodna dječja znatiželja i želja za znanjem izraz su djetetova traganja za shvaćanjem načina funkcioniranja svijeta. U njihovoj prirodi je da dodiruju, prevrću, okreću, sklapaju, rasklapaju i dovode u razne odnose sve ono što vide i čime mogu manipulirati. Kroz istraživanje svoje okoline djeca otkrivaju svojstva svijeta oko sebe, stvaraju uzročno-posljedične veze među stvarima i upoznaju zakonitosti. Pribavljanje informacija možemo izvršiti na mnogo načina, ali za djecu najvažniji izvori informacija su pokusi i opažanja kao ponovljive pojave i kao temelj stvaranja baze podataka, spoznaja, znanja i informacija potrebnih za definiranje odgovora.

Cilj ovog projekta bio je upoznati djecu s pojmom kemije te povezati taj pojam s nekim pojavama i procesima iz svakodnevnog života, kao i s tvarima koje nalaze u svojoj okolini. Djeca sportske skupine učila su kako napraviti jednostavne, a zanimljive i efektne pokuse s “kemikalijama” koje možemo naći kod kuće. Neki od pokusa koje smo izveli bili su: Šarena eksplozija boja; Tornado u boci; Kišni oblak u teglici; Vatromet boja u mlijeku; Nevidljiva tinta; Putujući balon; Kako miješati ulje i vodu.

Tijekom eksperimentiranja djeca su iznosila svoje dojmove, objašnjavala uočene pojave te donosila zaključke na temelju viđenog i doživljenog.

Od biootpada do vrtnog zlata

Kompostiranje je najstariji i najprirodniji način recikliranja otpada. Dolaskom posebnih spremnika za kompost u sve naše objekte upoznali smo djecu sa pravilima kompostiranja.

Kako u vrtiću nakon obroka ima puno kuhinjskog biootpada (ostaci povrća, voća, ljuske od jaja) i u našem okruženju vrtnog biootpada (grančice, trava, lišće) posude se svakodnevno vrijedno pune. Nakon što sakupimo dovoljno otpada u komposterima promatrat ćemo njegovu „zrelost“ i primjenu u uzgoju lončanica ili povrtlarstvu.

Can we sew? Yes, we can!

(Možemo li šivati? Naravno da možemo!)

Jesu li djeca u dobi od 3 do 7 godina premala za šivanje? Djeca engleske mješovite skupine pokazala su da nisu. Vrlo spretno i oprezno, s veseljem i strpljenjem sudjelovala su u aktivnostima za razvoj životno praktičnih vještina. Većina djece po prvi put se susrela s iglom u rukama, dok je tek nekolicina rekla kako su već ranije šivali s roditeljima ili bakama.

Vrtić je pripremio materijalni poticaj (filc, vuna, igle), a u ovu zanimljivu aktivnost odlučili smo uključiti i roditelje. Kao i uvijek roditelji kao dobri partneri spremno su se odazvali i brzo smo imali puno raznovrsnih poticaja za rad: igala, konaca, gumbića, filca, perlica i raznovrsnih tkanina. S tako bogatim materijalima mogli smo se upustiti u pustolovinu šivanja. Ideja, kreativnosti, strpljenja kao i volje za učenjem nije nedostajalo.

Šivali smo džepiće za adventski kalendar: svaki dan jedno dijete otvori džepić u kojem se nalazi poruka za taj dan i čokoladica. Tako se dobrim djelima pripremamo za Božić.
Za blagdan Svetog Nikole svatko je sašio svoju čizmicu, a taj trud bio je nagrađen slatkim poklonom i pismom.
U suradnji s djelatnicama iz vrtićke praone prikupili smo ostatke tkanina iz kojih smo šivali jastučiće i punili ih lavandom. Ukrašene i mirisne jastučiće izložili smo na božićnom sajmu koji je organiziran u vrtiću.

Već dobro ovladane vještine rezanja tkanine i šivanja iskoristili smo i u izradi rekvizita za božićnu proslavu. Tako smo osmislili kućicu te sašili ogradu i cvjetove za dramatizaciju priče “Gigantic turnip”, kao i narukvice s praporcima za pjesmu “Jingle bells”.

Mnogo je krojačkih pothvata već iza nas, ali to je tek početak, jer materijala je još dosta, a tu su i spretne dječje ruke i zajedničke ideje koje tek čekaju da se ostvare.

Iskorišten situacijski poticaj

Dobre vremenske prilike i topla jesen omogućili su djeci i odgojiteljima da organiziraju puno igara i aktivnosti na otvorenom, u vrtićkom dvorištu.

Mješovita vrtićka skupina područnog objekta u Školskoj 20 u Velikoj Mlaki, svakodnevno istražujući prirodno okruženje, spontano je učila o promjenama, životu i rastu biljaka u postojećim vremenskim uvjetima.

Topao i sunčan jesenski dan, poneka lopatica, grabljice i tačke bile su dovoljne da dječak iz skupine iskopa nekoliko gljiva izraslih na panju stabla. Djeca koja su mu se pridružila u igri su došla do zaključka kako bi gljive bilo dobro posaditi u vrtu i nekoliko metara dalje od stabla, u svježoj zemlji krtičnjaka, nastao je pravi mali «gljivarnik».

Posao odgojiteljica je bio da pažljivo prate rukovanje djece gljivama, iako su se prethodno informirale kako gljive izrasle na dvorištu nisu štetne za zdravlje.

Djecu se potaknulo da nakon svog prvog istraživačkog pothvata ipak gljive ostave u svom prirodnom staništu, a svoje interese presele u improvizirani istraživački laboratorij u kojemu su mogli nastaviti učenje o tome koje su gljive opasne po život, a koje su jestive, kako se uzgajaju i što se sve može od njih pripremiti za obrok.

Zanimanje djece bilo je iznimno veliko tako da je i dio planiranih aktivnosti vezanih uz socio-emocionalni, spoznajni i tjelesni razvoj odrađen s naglaskom na intrinzično motiviran poticaj i gljiva je postala neiscrpan izvor ideja u igrama.

Bila je temelj istraživačkih igara, pomogla je u osmišljavanju igara u kojima su djeca imala mogućnost uspoređivati, vagati, brojati, nizati i na taj način stjecati elementarna matematička znanja. Gljiva je utkana i u simboličke igre u tematskim kutićima, a bila je izvrstan poticaj i u dramskim improvizacijama u kojima su djeca imala mogućnost uživljavanja u različite uloge i na taj način verbaliziranja emocija i razvoja govora.

U vrijeme prilagodbe djece na novi prostor, odgojitelje i prijatelje praćenje interesa djece i spremnost da se na njih odgovori otvorenog uma i srca, pomoglo je na izgradnji povjerenja i pozitivnih socio-emocionalnih odnosa u skupini.

Djeca su kroz igru i zadaće koje su pred njih postavljene usvajali i radne navike, učila određena  pravila i stjecala samopouzdanje.

 

Gordana Belavić, odgojiteljica

Logoped u vrtiću

Logoped je stručna osoba koja se bavi prevencijom, otkrivanjem, dijagnosticiranjem i terapijom poremećaja govora, jezika i komunikacije. Veći dio poremećaja kojima se bave logopedi nastaje unutar prve tri godine djetetova života, u životnom razdoblju intenzivnog razvoja govora, jezika i komunikacije. To je najranjivije i najpogodnije razdoblje za nastanak jezičnih i govornih teškoća. Ako u tom kritičnom vremenu dijete nije dovoljno i nije pravilno izloženo govorno – jezičnom utjecaju u svojoj okolini, usvajanje će biti otežano.  Logoped u dječjem vrtiću najveći dio svojeg rada provodi u neposrednom radu s djecom u vidu: praćenje jezično govornog razvoja djece s faktorima rizika, trijažnog pregleda djece s ciljem početnog utvrđivanja teškoće, opservacija djece s teškoćama u razvoju i posebnim potrebama. Nadalje, logoped igra značajnu ulogu u prevenciji govorno-jezičnih teškoća (u suradnji s roditeljima i odgojiteljima). Logopedski tretman djece u predškolskom periodu je nezamisliv bez uključivanja roditelja. Vrlo je važno roditelje informirati o vrsti i stupnju teškoće te ih educirati kako nastaviti ciljano poticati govorno – jezični razvoj kod svog djeteta. Osim savjetodavnog rada s roditeljima logoped ima bitnu ulogu i u suradnji s odgojiteljima i ostalim stručnim suradnicima u ustanovi i izvan nje. Osim neposrednog rada s djecom i suradnje s roditeljima i odgojiteljima logoped ima ulogu i u izradi godišnjeg plana i programa, godišnjeg izvješća te provođenju inicijalnih razgovora za upis djeteta u vrtića.

Ivana Breko Bilandžić, mag.logoped.

Obavijest o početku programa predškole

Poštovani roditelji!

 

Program predškole za djecu koja ne polaze dječji vrtić počinje 9. listopada 2017., u terminima kako slijedi:

 

Program predškole Šćitarjevo, u Osnovnoj školi Šćitarjevo

  • Skupina 1: ponedjeljkom, utorkom, srijedom i četvrtkom od 11:15 do 13:15
  • Skupina 2: ponedjeljkom, utorkom, srijedom i četvrtkom od 16:45 do 18:45

 

Program predškole Velika Mlaka, u Dječjem vrtiću Lojtrica, Školska 20, Velika Mlaka

  • ponedjeljkom, utorkom, srijedom i četvrtkom od 14:00 do 16:00

 

Program predškole Gradići, u Dječjem vrtiću Lojtrica, Gajeva 3, Gradići

  • ponedjeljkom, utorkom, srijedom i četvrtkom od 16:30 do 18:30

 

Za prvi dan boravka u programu predškole za svoje dijete pripremite papuče i užinu. Ukoliko prilikom upisa niste dostavili svu potrebnu dokumentaciju (npr. potvrdu o obavljenom sistematskom pregledu pedijatra ili stomatologa) molimo Vas da i to donesete.

 

Više informacija o programu te potrebnom priboru za dijete dobit ćete od odgojiteljice na prvom roditeljskom sastanku o kojem ćete biti obaviješteni.

 

Popis djece po skupinama možete pogledati ovdje: Popis_predškola_17-18