Rana komunikacija

Rana komunikacija je vrijeme u kojem dijete usvaja vještine važne za komuniciranje, a to su komunikacijske funkcije (dijete otkriva zašto komunicirati) i komunikacijske forme (dijete otkriva čime komunicirati). Poklapa se s  razdobljem ranog djetinjstva, od rođenja do otprilike 6. godine života.

Iako se isprepliću i često upotrebljavaju kao sinonimi važno je razlikovati komunikaciju od govora i jezika. Komunikacija je temelj za usvajanje jezika i razvoj govora, to je proces razmjene misli, ideja, osjećaja, obavijesti u kojem utječemo na ponašanje druge osobe. Jezik je dogovoren, konvencionalni sustav znakova i pravila, a govor je samo zvučna realizacija jezika. Komunicirati možemo govorom, ali i putem pogleda, dodira, gestama…..

Djeca počinju komunicirati puno ranije nego što razviju govor. Dijete prvo otkriva funkcije komunikacije, a tek onda razvija sredstva kojima će komunicirati. Novorođenče instinktivno plače, ne s namjerom da nekoga dozove. No s vremenom, ukoliko okolina dosljedno reagira na njegov plač, shvaća da može svojim ponašanjem utjecati na promjene u okolini.

Kako je okolina djeteta često orijentirana samo na pojavu govora, rani znakovi teškoća u komunikaciji mogu ostati neprepoznati. Ukoliko roditelji i uoče da dijete nije usmjereno na druge ljude, to objašnjavaju njegovom osobnošću („ne zanima ga, neće, tvrdoglav je…“). Dosadašnja istraživanja pokazala su da je zastoj u komunikacijskom razvoju najčešći neprepoznati uzrok kašnjenja govora i jezika, stoga je važno na vrijeme uočiti moguće teškoće komunikacije i djetetu osigurati pravovremenu intervenciju.

Kako prepoznati odstupanja u komunikacijskom razvoju djeteta?

  • Dijete ne uspostavlja kontakt očima ili je on kratkotrajan, odnosno nema združene pažnje (razmjene pogleda između komunikacijskog partnera i objekta zanimanja).
  • Često izostaje pokazna gesta kažiprstom te dijete djeluje naglašeno samostalno (umjesto da pokazuje na predmete koje želi ono ih samo dohvaća, a ukoliko to ne može ono postaje razdražljivo).
  • Dijete komunicira samo onda kada nešto treba, ne i da podijeli oduševljenje.
  • Dijete se uopće ne odaziva na ime ili vrlo nesustavno (jednom će se odazvati, drugi puta neće).
  • Ima poteškoća u razumijevanju. Dijete može razumjeti jednostavnije verbalne iskaze kad su unutar poznatog konteksta ili praćeni gestama, ali neće razumjeti što mu govorimo bez kontekstualne potpore.
  • Govorni razvoj obično kasni.
  • Ako se javi na vrijeme govor je često atipičan: dijete ponavlja riječi bez razumijevanja (npr. umjesto da odgovori na pitanje ono ponavlja zadnju riječ), govori „za sebe“ bez namjere da s nekim komunicira, govori izvan konteksta, „nameće“ teme osobnog interesa te je s njime teško voditi konverzaciju, govor može biti agramatičan.
  • Dijete se uglavnom igra samo, ne uvlači druge ljude u svoje aktivnosti, ne donosi predmete samo da ih pokaže drugome, a često izostaje i simbolička igra (igra pretvaranja).

Ukoliko roditelji primijete da njihovo dijete ima teškoća u komunikaciji trebali bi se obratiti logopedu ili edukacijskom rehabilitatoru. U Dječjem vrtiću svako dijete sa sumnjom na teškoće komunikacije uključuje se u program rane intervencije i prije postavljanja dijagnoze čime se nastoje prevenirati veće jezično-govorne teškoće.

Pripremila: Vlatka Vrbić, edukacijski rehabilitator

Obilježen Dan kretanja u Dječjem vrtiću Lojtrica

Primarni cilj već tradicionalno organiziranog Dana kretanja je poticati razvoj cjelokupnog dječjeg organizma kroz organizirane male jutarnje tjelovježbe, tjelesne aktivnosti i pokretne igre na otvorenom. U organizaciji sudjeluju svi objekti vrtića i sve starosne skupine što je dokaz da je tjelovježba djece primjenjiva u svakoj dječjoj dobi.

Razvojne zadaće planiranih aktivnosti su:

  • poticanje motoričkog razvoja djece – razvoj krupne motorike kroz jutarnju tjelovježbu, male tjelesne aktivnosti sa ili bez pomagala, štafetne i pokretne igre i poligone prepreka,
  • razvoj socijalizacije među djecom i cjelokupnog socio – emocionalnog razvoja,
  • upotpunjavanje emocionalnog kontakta tjelesnim kontaktom s djecom,
  • razvoj verbalizacije događanja u djetetovom okruženju.

 

Ove godine planirane aktivnosti inspirirane su tradicionalnim igrama te novim pomagalima i sredstvima kojih je u DV Lojtrica sve više na raspolaganju. Sportska skupina je u velikoj dvorani i na vrtićkom dvorištu dragim gostima demonstracijom pokazala kako provode svakodnevno organizirano tjelesno vježbanje i zajedno s ostalim skupinama prenijela poruku o važnosti svakodnevnog vježbanja.

 

Međunarodni dan svjesnosti o mucanju

Međunarodni dan svjesnosti o mucanju (International Stuttering Awareness Day – ISAD) u svijetu se obilježava od 1998. godine. Cilj mu je senzibilizacija društva za probleme s kojim se susreću osobe koje mucaju te unaprjeđenje kvalitete njihova života. U Hrvatskoj ISAD se obilježava od samog osnutka Hrvatske udruge za pomoć osobama koje mucaju „Hinko Freund“. Upravo je na njihovu inicijativu Hrvatski sabor 2009. godine 22. listopada proglasio ”Danom svjesnosti o mucanju”.

Mucanje je poremećaj ritma i tempa govora. Očituje se ponavljanjem glasova, slogova, riječi ili fraza, produljavanjem glasova, bezglasnim zastojima na početku ili unutar riječi, ubacivanjem pomoćnog glasa u govoru npr. „h“, „a“ koji ima funkciju pomoći djetetu da prevlada teškoću. Mucanje mogu pratiti i druge negovorne pojave kao što su: strah pred govorom i govornim situacijama, tikovi, različiti pokreti glave, tijelom ili udovima, neadekvatne fiziološke reakcije, strah, emocionalne nestabilnost, smanjena koncentracija, izbjegavanje vizualnog kontakta sa sugovornikom i sl. Najčešće se javlja u predškolskom periodu između druge i pete godine života, iako se može javiti i kasnije.

Fiziološko mucanje česta je pojava u dobi između druge i treće godine djetetovog života. Preklapa se u najvećem broju slučajeva s intenzivnim razvojem govora. Simptomatski u nalikuje pravom mucanju. Najčešće ga karakterizira ponavljanje riječi i fraza (npr. „daj – daj – daj mi loptu“) i otezanje vokala (najčešće na kraju riječi). Dijete nije svjesno nepravilnosti u govoru i ne izbjegava govorne situacije. Važno je naglasiti da je to prolazna faza koja u najvećem broju slučajeva ako se ne intervenira direktno u govor djeteta, ne ostavlja nikakve posljedice na dječji govor.

Naizraženija obilježja govora djece koja mucaju:

  • češće ponavljaju dijelove riječi (glasove i slogove) nego riječi i fraze
  • ponavljaju glasove i slogove dva i više puta prije nego uspije izgovoriti riječ (npr. „ma-ma-ma- mama“, „p-p-p-petra“)
  • imaju posebne teškoće u započinjanju izgovaranja riječi, a najčešće zastaju na početnim dijelovima rečenice
  • produžavaju ili pretjerano naglašavaju neki glas („m-a-a-A-A-ska“)
  • na početku ili tijekom govora ostanu bez glasa
  • svjesni su svog poremećaja i govor doživljavaju kao nelagodu
  • tijekom govora vidljiva je napetost mišića lica, usana i drugih mišića koji sudjeluju u govoru, ili pak ukočenost ili brzi trzaj pojedinih dijelova tijela

 

Savjeti za roditelje

  • Da biste pomogli svom djetetu koje muca, trebate mu, kao prvo, osigurati opuštenu kućnu atmosferu. Prihvatite djetetovo mucanje kao njegov način govora i ne dajte mu da pomisli kako vjerujete da je mucanje pogrešno ili da je loša navika.
  • Nemojte kritizirati djetetov govor.
  • Budite govorni uzor svom djetetu. Govorite što polaganije, mirnije, jednostavnije i ritmičnije.
  • U razgovoru s djetetom postavljajte što jednostavnija i preciznija pitanja, ne pitajte odjednom više stvari.
  • Ne tražite od djeteta da uloži veći trud kako bi izbjeglo mucanje ili da ponavlja riječ dok je tečno ne izgovori.
  • Ne predlažite mu drugi način govora za koji mislite da će mu olakšati govorenje.
  • Gledajte dijete u oči dok govori, pokažite interes za sadržaj, a ne za način govora.
  • Pozorno slušajte dok dijete govori i pričekajte da izgovori riječ do kraja.
  • Ne prekidajte dijete dok govori
  • Ne dopunjavajte djetetove riječi ili misli, ne govorite umjesto njega kad nastupi poteškoća u govoru.
  • Ne tražite ga da govori kada je uzbuđeno ili kada je umorno
  • Ne požurujte ga kada govori sporo
  • Ne prisiljavajte ga na javan govor, osobito ne pred stranim mu osobama
  • Ne nagrađujte dijete za tečan govor i ne kažnjavajte ga zbog mucanja.
  • Informirajte djetetovu bližu okolinu o govoru djeteta i ne dozvolite da mu se rugaju
  • Prema djetetu njegujte strpljiv, prijateljski i obziran odnos.
  • Započne li dijete tu temu, potrebno je otvoreno razgovarati s njim o mucanju.

Ukoliko imate pitanja i nedoumica ili ste zabrinuti za djetetov govor obratite se logopedinji u vrtiću. Nemojte čekati da se mucanje ukorijeni, već reagirajte odmah.

Literatura:

  1. Andrešić, N. Benc Štuka, N. Gugo Crevar, I. Ivanković, V. Mance, I. Mesec, M. Tambić: „Najčešći poremećaji jezično – govorne komunikacije djece predškolske dobi“ – priručnik za roditelje, odgojitelje, pedijatre i sve koji prate razvoj djeteta, Zagreb, 2009
  2. http://www.hld.hr/
  3. udruga-hinkofreund.hr

Upisi u program predškole

Pozivaju se roditelji koji su predali zahtjev za upis u program predškole da dođu na upis djeteta u Dječji vrtić Lojtrica, Smendrovićeva 9, Velika Mlaka, prema obavijesti koju će primiti na adresu elektroničke pošte (e-mail).

Na upis je potrebno doći s djetetom i ponijeti:

  • popunjen upisni obrazac i privole (koje će dobiti također putem e-mail adrese),
  • original Potvrde o obavljenom sistematskom pregledu,
  • zdravstvenu ili drugu dokumentaciju ako se radi o djeci s posebnim potrebama (npr. nalaz liječnika, logopeda, psihologa i slično),
  • za djecu na odgodi školovanja potrebno je donijeti Rješenje o odgodi upisa u prvi razred osnovne škole.

Razgovor s roditeljima i djetetom obavljat će članovi stručnog tima u prizemlju vrtića.

Roditelji koji nisu predali zahtjev za upis u program predškole u redovnom roku ili do dana ove obavijesti moraju to učiniti što prije isključivo putem online aplikacije  eupisi.gorica.hr, a o terminu upisa bit će naknadno obaviješteni.

Detaljnije informacije o prijavi možete pronaći na poveznici www.dv-lojtrica.hr/upisi/

Početak nove pedagoške godine

U ponedjeljak, 3. rujna svi objekti našeg vrtića ponovo otvaraju svoja vrata:

  • Velika Mlaka, Smendrovićeva 9
  • Velika Mlaka, Školska 20
  • Mičevec, Savska 1
  • Gradići, Gajeva 3
  • Donja Lomnica, Školska 2
  • Donja Lomnica, Školska 4

Popis djece po odgojnim skupinama možete pronaći na oglasnim pločama svih naših objekata.

Sukladno već dobivenim naputcima pri upisu, novoupisana djeca prvi dan u vrtić dolaze iza 8:00 sati, borave s roditeljem u skupini kraće vrijeme (do dva sata), a za boravak u vrtiću potrebno je ponijeti:

  • papuče za dijete i roditelja,
  • pelene ako ih dijete koristi,
  • rezervnu odjeću za dijete,
  • izjavu o preuzimanju djeteta iz vrtića ukoliko to nisu roditelji.

U vrtić ne mogu krenuti djeca čija oba roditelja nisu potpisala Ugovor, kao ni djeca koja su na odgodi školovanja, a roditelji nakon postupka pregleda i upisa nisu o tome obavijestili stručni tim vrtića ili dostavili Rješenje o odgodi upisa u prvi razred osnovne škole.

Više informacija o prilagodbi i prvim danima u vrtiću nalaze se u letku kojeg možete preuzeti s naše mrežne stranice.

Moj_vrtic