U planiranju rada s djecom osim znanja i profesionalnosti vode nas i vrijedni autori stručnjaci koji suvremeno prerađuju područja dječjeg razvoja. Tako za lutku jedan autor navodi da ona egzistira samo u odnosu s nekim drugim, lutka kao predmet nema ništa individualno. „Kao što je sašivena od nekoliko krpa, savijena od nekoliko papira, skucana od nekoliko daščica, tako je i satkana od nekoliko osobina koje treba predstavljati ili pomoću kojih treba nešto predstavljati ili koje pak treba oponašati“ (Mrkšić, 2006:11). Glumac lutkar manipulirajući lutkom daje joj život. Ona je sama po sebi metafora, a pokret koji ju oživljava daje joj smisao.

Veliko je bogatstvo svakodnevne simboličke igre lutkama, scenskim lutkama i paravanom za kazalište, ali novu dimenziju za razvoj pozitivne slike o sebi kod djece potiče sudjelovanje na pravoj lutkarskoj predstavi. Poželjno je pripremiti dijete za odlazak u kazalište razgovorom, fotografijama, a ako je moguće i proučiti kazalište izvana, kao doživljaj građevine u kojoj se skriva nešto nepoznato. To vrijedi i za ostale medije s kojima se dijete susreće u najranijem djetinjstvu.

Dječji vrtić Lojtrica u svojim prostorima ugostio je dječje kazalište „Lutonjica“ i predstavu „Vuk koji je ispao iz knjige“ nastaloj prema istoimenoj slikovnici. Predstava je bila namijenjena djeci jasličke i vrtićke dobi te su je gledala djeca koja već imaju iskustvo s kazalištem i ona koja se sa scenom i lutkom susreću prvi put. Sam pristup lutkarice pokazao je koliko je važno dijete postupno uvoditi u priču te razviti osjećaj sigurnosti i povjerenja u prikaz na sceni.

Iako je iz publike bilo emotivnih reakcija kao što su: „Ja se bojim vuka!“ ili „Mene je strah!“ glavni lik pomogao je da se strah odagna te da kroz vesele pjesme djeca usvoje poruku da je vuk strašan samo u priči. Tako su se zajedno prisjetili koje sve priče poznaju gdje vuk ima ulogu i kako te priče završe. Kao i svaki put nakon takvog iskustva ostaje poticaj za razvijanje neopipljivih, nevidljivih emocija i stavova koje je potrebno njegovati kod djeteta.

 

Pripremila: Jelena Topolovec, odgojiteljica