Svakom roditelju u interesu je da potiče razvoj svog djeteta na najbolji mogući način. Govor je jedna od sastavnica djetetova razvoja koja je često u središtu roditeljske pažnje, a također, sastavnica koja uvelike ovisi upravo o okolini i poticajima iz okoline. Kada su zadovoljeni neuro-fiziološki preduvjeti za razvoj govora koji uključuju uredan sluh i mogućnost zvukovnog zahvaćanja i razlikovanja zvukova, motoričke sposobnosti i vještine, određeni stupanj intelektualnog razvoja te psihosocijalne sposobnosti – želja za komunikacijom, upravo je dovoljna i pravilna izloženost jezičnom utjecaju u okolini neophodan uvjet da bi dijete moglo usvojiti jezik i ovladati govorom.
Stoga su u nastavku dani savjeti roditeljima kako bi što bolje iskoristili važnost te aktivne uloge okoline i poticali jezično – govorni razvoj na odgovarajući način.
Već od najranije dobi, potrebno je usmjeravati se na djetetovo lice te privlačiti njegovu pažnju na lice sugovornika, mijenjati izraze lica i poticati igru govornim organima – smiješiti se, zatvarati i otvarati oči, ispupčiti usne i poslati poljubac, a zatim razvući usne, puhati (balone od sapunice, svijeće, loptice od vate), isplaziti jezik pa ga uvući natrag, otvoriti usne pa podizati jezik do gornje usne i spuštati ga dolje, dodirivati kutove usana, oblizivati usne i slično.
Uz te aktivnosti, važno je imitirati djetetovo glasanje uz promjene melodije i dodavanje i spajanje slogova, primjerice BAAA, BA – BA, PAAA, PA – PA, MAAA, MA – MA).
Također, dijete potičemo na slušanje različitih zvukova i šumova te na njihovo razlikovanje, oponašanje i imenovanje.
Imenovanje je ključna aktivnost. Jezik se uči kroz komunikaciju, slušanje i oponašanje. Zato djetetu imenujemo sve oko njega, uključujući predmete, aktivnosti, osobe oko njega, dijelove tijela, likove u slikovnicama… Ukratko, sve ono na što je djetetova pažnja usmjerena. Na taj način dijete usvaja svoje prve riječi, ali i bogati rječnik kroz daljnji razvoj.
Ritam je jedan od osnovnih elemenata govora pa je važno razvijati ga od najranije dobi pjevajući i recitirajući ritmičke pjesmice i brojalice uz popratne pokrete kao što su pljeskanje ili lupkanje prstima.
Upravo je razvijen ritam povezan s usvajanjem predvještina čitanja i pisanja kao što prepoznavanje rime, slogovna analiza i sinteza, a nastavno na to i glasovna analiza i sinteza. Već u dobi od četiri godine s djetetom se mogu igrati igre prepoznavanja i proizvodnje rime, rastavljanja riječi na slogove i stapanja slogova u riječ, a postupno zatim i izdvajanja prvog, odnosno posljednjeg glasa u riječi.
Budući da je navedeno kako se jezik uči kroz komunikaciju, važno je što više vremena provoditi upravo razgovarajući s djetetom, poticati ga da prepričava vlastite doživljaje, čitajući i prepričavajući priče, a sve to uz puno strpljenja, zainteresiranosti i s osmjehom.
U nastavku je popis knjiga u kojima možete pronaći ideje za igre i aktivnosti koje potiču razvoj različitih jezično – govornih vještina:
1. Osmanova, Guria: 150 igara prstićima za razvoj fine motorike i govora, Planet Zoe, Zagreb, 2010.
2. Peti Stanić, A. i Velički, V. : Jezične igre za velike i male, Alfa, Zagreb, 2009.
3. Posokhova, Ilona: Zabavan jezik u slikama i igrama 1, Planet Zoe, Zagreb, 2009.
4. Posokhova, Ilona: Zabavan jezik u slikama i igrama 2, Planet Zoe, Zagreb, 2009.
5. Posokhova, Ilona: 200 LOGOPEDSKIH IGARA – Zabavne igre i aktivnosti za razvoj govora, Planet Zoe, Velika Gorica, 2010
6. Tkačenko, T. : Velika knjiga aktivnosti i vježbi za razvoj govora, Planet Zoe, Zagreb, 2012.