Međunarodni dan svjesnosti o mucanju (International Stuttering Awareness Day – ISAD) u svijetu se obilježava od 1998. godine. Cilj mu je senzibilizacija društva za probleme s kojim se susreću osobe koje mucaju te unaprjeđenje kvalitete njihova života. U Hrvatskoj ISAD se obilježava od samog osnutka Hrvatske udruge za pomoć osobama koje mucaju „Hinko Freund“. Upravo je na njihovu inicijativu Hrvatski sabor 2009. godine 22. listopada proglasio ”Danom svjesnosti o mucanju”.

Mucanje je poremećaj ritma i tempa govora. Očituje se ponavljanjem glasova, slogova, riječi ili fraza, produljavanjem glasova, bezglasnim zastojima na početku ili unutar riječi, ubacivanjem pomoćnog glasa u govoru npr. „h“, „a“ koji ima funkciju pomoći djetetu da prevlada teškoću. Mucanje mogu pratiti i druge negovorne pojave kao što su: strah pred govorom i govornim situacijama, tikovi, različiti pokreti glave, tijelom ili udovima, neadekvatne fiziološke reakcije, strah, emocionalne nestabilnost, smanjena koncentracija, izbjegavanje vizualnog kontakta sa sugovornikom i sl. Najčešće se javlja u predškolskom periodu između druge i pete godine života, iako se može javiti i kasnije.

Fiziološko mucanje česta je pojava u dobi između druge i treće godine djetetovog života. Preklapa se u najvećem broju slučajeva s intenzivnim razvojem govora. Simptomatski u nalikuje pravom mucanju. Najčešće ga karakterizira ponavljanje riječi i fraza (npr. „daj – daj – daj mi loptu“) i otezanje vokala (najčešće na kraju riječi). Dijete nije svjesno nepravilnosti u govoru i ne izbjegava govorne situacije. Važno je naglasiti da je to prolazna faza koja u najvećem broju slučajeva ako se ne intervenira direktno u govor djeteta, ne ostavlja nikakve posljedice na dječji govor.

Naizraženija obilježja govora djece koja mucaju:

  • češće ponavljaju dijelove riječi (glasove i slogove) nego riječi i fraze
  • ponavljaju glasove i slogove dva i više puta prije nego uspije izgovoriti riječ (npr. „ma-ma-ma- mama“, „p-p-p-petra“)
  • imaju posebne teškoće u započinjanju izgovaranja riječi, a najčešće zastaju na početnim dijelovima rečenice
  • produžavaju ili pretjerano naglašavaju neki glas („m-a-a-A-A-ska“)
  • na početku ili tijekom govora ostanu bez glasa
  • svjesni su svog poremećaja i govor doživljavaju kao nelagodu
  • tijekom govora vidljiva je napetost mišića lica, usana i drugih mišića koji sudjeluju u govoru, ili pak ukočenost ili brzi trzaj pojedinih dijelova tijela

 

Savjeti za roditelje

  • Da biste pomogli svom djetetu koje muca, trebate mu, kao prvo, osigurati opuštenu kućnu atmosferu. Prihvatite djetetovo mucanje kao njegov način govora i ne dajte mu da pomisli kako vjerujete da je mucanje pogrešno ili da je loša navika.
  • Nemojte kritizirati djetetov govor.
  • Budite govorni uzor svom djetetu. Govorite što polaganije, mirnije, jednostavnije i ritmičnije.
  • U razgovoru s djetetom postavljajte što jednostavnija i preciznija pitanja, ne pitajte odjednom više stvari.
  • Ne tražite od djeteta da uloži veći trud kako bi izbjeglo mucanje ili da ponavlja riječ dok je tečno ne izgovori.
  • Ne predlažite mu drugi način govora za koji mislite da će mu olakšati govorenje.
  • Gledajte dijete u oči dok govori, pokažite interes za sadržaj, a ne za način govora.
  • Pozorno slušajte dok dijete govori i pričekajte da izgovori riječ do kraja.
  • Ne prekidajte dijete dok govori
  • Ne dopunjavajte djetetove riječi ili misli, ne govorite umjesto njega kad nastupi poteškoća u govoru.
  • Ne tražite ga da govori kada je uzbuđeno ili kada je umorno
  • Ne požurujte ga kada govori sporo
  • Ne prisiljavajte ga na javan govor, osobito ne pred stranim mu osobama
  • Ne nagrađujte dijete za tečan govor i ne kažnjavajte ga zbog mucanja.
  • Informirajte djetetovu bližu okolinu o govoru djeteta i ne dozvolite da mu se rugaju
  • Prema djetetu njegujte strpljiv, prijateljski i obziran odnos.
  • Započne li dijete tu temu, potrebno je otvoreno razgovarati s njim o mucanju.

Ukoliko imate pitanja i nedoumica ili ste zabrinuti za djetetov govor obratite se logopedinji u vrtiću. Nemojte čekati da se mucanje ukorijeni, već reagirajte odmah.

Literatura:

  1. Andrešić, N. Benc Štuka, N. Gugo Crevar, I. Ivanković, V. Mance, I. Mesec, M. Tambić: „Najčešći poremećaji jezično – govorne komunikacije djece predškolske dobi“ – priručnik za roditelje, odgojitelje, pedijatre i sve koji prate razvoj djeteta, Zagreb, 2009
  2. http://www.hld.hr/
  3. udruga-hinkofreund.hr