Osnovno načelo integriranog sportskog programa je povezivanje sadržaja sportskog i redovnog predškolskog programa. Kroz svakodnevno vježbanje i individualizirani pristup djetetu integriraju se motoričke vještine i znanja s ostalim sastavnicama cjelokupnog razvoja djeteta.
Kretanje je jedna od bitnih pretpostavki u održavanju uravnoteženog stanja organizma i razine zdravlja općenito, a posebno u djece predškolske dobi.
U tom razdoblju oblikuju se i u znatnoj mjeri učvršćuju buduća osobna obilježja motorike.
Da bi predškolsko dijete usvojilo složenije motoričke strukture, potrebno je rukovodstvo odraslih koji organiziraju i usmjeravaju aktivnost djeteta. To je upravo i razlog da se u razdoblju od 3. do 7. godine uvede tjelesno vježbanje u sklopu redovitog programa vrtića.
Bavljenje sportom za djecu je igra kroz koju pospješuju svoja motorička znanja i sposobnosti. Motorička znanja su bitna za ispunjenje egzistencijalnih i esencijalnih potreba, za zadovoljenje raznovrsnih biotičkih i civilizacijskih potreba, ali su istodobno presudan čimbenik rasta, razvoja svih osobina i sposobnosti, osobito onih na koje se u djetinjstvu jedino ili najviše može utjecati (Findak, 2001).
Ciljevi programa su pravilan rast i razvoj djeteta, razvoj motoričkih sposobnosti (koordinacija, brzina, snaga, ravnoteža, gibljivost), usvajanje motoričkih znanja različitih športova, te poticanje pozitivnog odnosa prema tjelesnom vježbanju, sportu i zdravom načinu života.
U program su uključene opće pripremne vježbe za razvoj svih mišićnih skupina, vježbe za razvoj prirodnih oblika kretanja, bazični elementi atletike i gimnastike, vježbe korektivne gimnastike sa i bez rekvizita, različite igre s rekvizitima, vježbe s loptama, momčadske igre (timski sport) i vježbe za razvoj ritma uz primjenu udaraljki i glazbenu pratnju.
Aktivnosti djece organizirane su tako da razvijaju suradnju među djecom, da pridonose razvoju samostalnosti, sigurnosti i samoinicijativnosti.
Specifičnosti rada s djecom, koja imaju izraženu potrebu za igrom i aktivnošću s pokretima, obvezuju nas na osmišljavanje primjerenih programa za zadovoljavanje tih potreba, a samim time stručno-kompetentno poticanje tjelesnog i psihomotornog razvoja djeteta.
Zadaće:
- zadovoljavanje osnovne potrebe za igrom,
- poticanje cjelovitog razvoja djeteta (kognitivnog, konativnog, tjelesnog i socijalno-emocionalnog),
- poticanje morfološko-motoričkih i funkcionalnih sposobnosti djeteta,
- usavršavanje osnovnih oblika kretanja u različitim životnim situacijama, do automatizacije motoričkih pokreta, u skladu s razvojnim potrebama djeteta,
- poticanje zdravog načina življenja, boravka u prirodi i navika za očuvanje vlastitog i tuđeg zdravlja,
- poticanje igre i učenja osnovnih elemenata pojedinih sportskih aktivnosti,
- vježbanje osnovnih vještina s loptom – elementi sportova (košarka, nogomet, odbojka, rukomet, tenis),
- provođenje prirodnih oblika kretanja (hodanje, trčanje, skakanje, bacanje, hvatanje, gađanje, provlačenje, puzanje, penjanje, potiskivanje, vučenje, guranje, dizanje, nošenje),
- poticati i razvijati osnovna gibanja iz atletike (škola hodanja, škola trčanja, skok uvis, skok u dalj, bacanje loptica, vrećica, hvatanje, gađanje u metu; poligon s preprekama),
- provođenje osnovnih elemenata sportske gimnastike (kolut naprijed, nazad, hodanje po gredi, upori, visovi),
- uvođenje djeteta u osnove različitih sportskih programa.
Iz dosadašnjeg iskustva i rada možemo potvrditi da bi bilo od velike važnosti proširiti
ovakve programe u što više dječjih vrtića, jer za to postoje mnogi argumenti:
- višestruki pozitivan utjecaj tjelesnog vježbanja (svakodnevnog) na dijete,
- djeca predškolske dobi s radošću i lakoćom prihvaćaju nove sadržaje iz sporta
prilagođene njihovu uzrastu,
- stvaranje pozitivnih stavova o vježbi i sportu, te doživotne navike za vježbanje,
- pomoć roditeljima i djeci pri odabiru sporta u koji bi se dijete najlakše
uključilo.
Veselilo bi nas da ovaj primjer dobre prakse slijede i druge predškolske ustanove, kako bi od najranije dobi razvijali pozitivan i aktivan stav prema sportskom načinu života.
Pripremile odgojiteljice: Lana Pešl, Nives Tepšić i Željka Pereković