Polazeći od temeljnih načela Nacionalnog kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje – prema kojima je dijete cjelovito biće, aktivni istraživač koji uči čineći, u interakciji s drugima i kroz neposredno iskustvo – u Područnom objektu Dubranec, u sportskoj skupini „Pantere“, obilježili smo EU Code Week.
Europski tjedan programiranja (EU Code Week) društvena je inicijativa koju podržava Europska komisija, a čiji je cilj na zabavan, poticajan i svima dostupan način djeci približiti programiranje, računalno razmišljanje i digitalnu pismenost. Uključivanjem u ovu europsku inicijativu, naš je vrtić dao svoj doprinos na europskoj karti događanja, povezujući odgojno-obrazovnu praksu s razvojem digitalne i znanstvene pismenosti od najranije dobi.
U predškolskoj dobi razvoj predmatematičkih vještina i algoritamskog razmišljanja ne započinje pred ekranima, već kroz kinestetičko iskustvo. Suvremeni STEM pristupi naglašavaju da je pokret temeljni instrument spoznaje: dijete prije apstraktnog shvaćanja simbola mora prostorne odnose i logičke sekvence doživjeti vlastitim tijelom. Motoričko planiranje kretanja kroz prostor – zaustavljanje, promjena smjera, procjena udaljenosti – prirodno je polazište za razumijevanje programerskog koda. Kada dijete postane „izvršitelj koda“, apstraktni STEM koncepti postaju opipljivi i lakše usvojivi.
Na spoju kretanja i logike temeljila se aktivnost „Let the Project Begin! Code Activity“. Aktivnost je organizirana kao uvod u međunarodni eTwinning projekt „Little Players, Big Cultures“ koji provodimo s partnerima iz Grčke, Turske i Poljske. Dvorište vrtića pretvorili smo u motoričko-algoritamski poligon. Na podu smo kredom iscrtali koordinatnu mrežu unutar koje su pojedina polja bila označena zastavama partnerskih zemalja (Hrvatska, Grčka, Turska, Poljska). Uvođenjem zastava aktivnost je obogaćena načelima NTC sustava učenja (dr. Ranko Rajović), prema kojem rad s apstraktnim vizualnim simbolima intenzivno potiče razvoj funkcionalnog razmišljanja i vizualne percepcije. Djeca su prethodno proučavala izgled zastava – analizirala boje, geometrijski raspored pruga i specifične simbole.
Tijekom same aktivnosti primijenjena je metoda „Programiraj prijatelja“ u kojoj jedno dijete preuzima ulogu „programera“, a drugo ulogu „robota“. Programer je imao zadatak dovesti svog partnera do točno određene zastave (npr. „Programiraj put do Grčke!“), slažući vizualne kartice sa strelicama (naprijed, nazad, lijevo, desno) u točan niz – algoritam. Dijete u ulozi robota kretalo se isključivo po zadanim uputama, čime je vizualni kod pretvaralo u motoričku radnju i kretanje kroz prostor. Ako bi došlo do pogreške u koraku, djeca su zajedno analizirala zastoj (debugging), ponovno motorički isprobavala korak i ispravljala algoritam. Nakon što su djeca algoritam i prostor savladala kroz cjelovito tjelesno kretanje, ravnotežu i kinestetički doživljaj, stečeno iskustvo uspješno su prenijela na stolne mreže u sobi dnevnog boravka. Prijelaz s krupne motorike i prostornog doživljaja na finu motoriku i slaganje kartica sa strelicama na podlozi predstavlja prirodan razvojni put usvajanja apstraktnih STEM pojmova.
Druga aktivnost, „Energy Detectives on the Green Code Path“, stavila je naglasak na integraciju ekološkog odgoja, održivog razvoja i algoritamskog rješavanja problema. Cilj je bio razumjeti važnost racionalnog korištenja električne energije u svakodnevnom životu kroz programiranje na radnoj podlozi. Za ovu aktivnost koristili smo radnu mrežu formata 5×5. Na mreži su bila prikazana polja s električnim uređajima koji su ostavljeni nepotrebno uključeni (žarulja, tablet, televizor, prijenosno računalo) uz raspoređene prepreke na putu (lokva, kamenje, stablo).
Djeca su preuzela ulogu malih energetskih detektiva s ciljem osmišljavanja optimalnog algoritma kretanja koji vodi od jednog do drugog uključenog uređaja, zaobilazeći prepreke. Dolaskom na polje uređaja, djeca su unosila radnju i oznaku „OFF“ (isključi), simulirajući prekid nepotrebne potrošnje energije. Za svaki uspješno ugašeni uređaj, djeca su dodavala po jedan zeleni list na maketu stabla, čime su vizualno pratila svoj napredak i izravno povezivala logički postupak kodiranja s brigom za okoliš.
Obilježavanjem Europskog tjedna programiranja pokazali smo kako se rano kodiranje može provoditi na inovativan, dinamičan i djetetu primjeren način – bez upotrebe digitalnih ekrana (unplugged pristup). Kada se djetetu omogući da logička pravila, prostornu orijentaciju i algoritme prvo istraži vlastitim tijelom i pokretom, STEM sadržaji prestaju biti apstraktni i postaju dio živog iskustva. Kroz integraciju kinezioloških igara, NTC pristupa i ekološkog odgoja stvaramo poticajno okruženje u kojem su misao i pokret neraskidivo povezani, razvijajući kod djece snalažljivost, kritičko razmišljanje i odgovornost prema svijetu koji ih okružuje.
Pripremila: Nives Tepšić, odgojitelj-savjetnik
Literatura:
1. Bers, M. U. (2018). Coding as a Playground: Programming and Computational Thinking in the Early Childhood Classroom. Routledge.
2. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH (2015). Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje. Zagreb.
3. Rajović, R. (2012). NTC sustav učenja – IQ djeteta briga roditelja. Savez učitelja Republike Srbije.
4. Resnick, M. (2017). Lifelong Kindergarten: Cultivating Creativity through Projects, Passion, Peers, and Play. MIT Press.
5. Wing, J. M. (2006). Computational Thinking. Communications of the ACM, 49(3), 33–35.
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
