Primarni cilj već tradicionalno organiziranog Dana kretanja je poticati razvoj cjelokupnog dječjeg organizma kroz organizirane male jutarnje tjelovježbe, tjelesne aktivnosti i pokretne igre na otvorenom. U organizaciji sudjeluju svi objekti vrtića i sve starosne skupine što je dokaz da je tjelovježba djece primjenjiva u svakoj dječjoj dobi.

Razvojne zadaće planiranih aktivnosti su:

• poticanje motoričkog razvoja djece – razvoj krupne motorike kroz jutarnju tjelovježbu, male tjelesne aktivnosti sa ili bez pomagala, štafetne i pokretne igre i poligone prepreka,
• razvoj socijalizacije među djecom i cjelokupnog socio – emocionalnog razvoja,
• upotpunjavanje emocionalnog kontakta tjelesnim kontaktom s djecom,
• razvoj verbalizacije događanja u djetetovom okruženju.

Ove godine planirane aktivnosti inspirirane su tradicionalnim igrama te novim pomagalima i sredstvima kojih je u DV Lojtrica sve više na raspolaganju. Sportska skupina je u velikoj dvorani i na vrtićkom dvorištu dragim gostima demonstracijom pokazala kako provode svakodnevno organizirano tjelesno vježbanje i zajedno s ostalim skupinama prenijela poruku o važnosti svakodnevnog vježbanja.

Međunarodni dan svjesnosti o mucanju (International Stuttering Awareness Day – ISAD) u svijetu se obilježava od 1998. godine. Cilj mu je senzibilizacija društva za probleme s kojim se susreću osobe koje mucaju te unaprjeđenje kvalitete njihova života. U Hrvatskoj ISAD se obilježava od samog osnutka Hrvatske udruge za pomoć osobama koje mucaju „Hinko Freund“. Upravo je na njihovu inicijativu Hrvatski sabor 2009. godine 22. listopada proglasio ”Danom svjesnosti o mucanju”.

Mucanje je poremećaj ritma i tempa govora. Očituje se ponavljanjem glasova, slogova, riječi ili fraza, produljavanjem glasova, bezglasnim zastojima na početku ili unutar riječi, ubacivanjem pomoćnog glasa u govoru npr. „h“, „a“ koji ima funkciju pomoći djetetu da prevlada teškoću. Mucanje mogu pratiti i druge negovorne pojave kao što su: strah pred govorom i govornim situacijama, tikovi, različiti pokreti glave, tijelom ili udovima, neadekvatne fiziološke reakcije, strah, emocionalne nestabilnost, smanjena koncentracija, izbjegavanje vizualnog kontakta sa sugovornikom i sl. Najčešće se javlja u predškolskom periodu između druge i pete godine života, iako se može javiti i kasnije.

Fiziološko mucanje česta je pojava u dobi između druge i treće godine djetetovog života. Preklapa se u najvećem broju slučajeva s intenzivnim razvojem govora. Simptomatski u nalikuje pravom mucanju. Najčešće ga karakterizira ponavljanje riječi i fraza (npr. „daj – daj – daj mi loptu“) i otezanje vokala (najčešće na kraju riječi). Dijete nije svjesno nepravilnosti u govoru i ne izbjegava govorne situacije. Važno je naglasiti da je to prolazna faza koja u najvećem broju slučajeva ako se ne intervenira direktno u govor djeteta, ne ostavlja nikakve posljedice na dječji govor.

Naizraženija obilježja govora djece koja mucaju:

• češće ponavljaju dijelove riječi (glasove i slogove) nego riječi i fraze
• ponavljaju glasove i slogove dva i više puta prije nego uspije izgovoriti riječ (npr. „ma-ma-ma- mama“, „p-p-p-petra“)
• imaju posebne teškoće u započinjanju izgovaranja riječi, a najčešće zastaju na početnim dijelovima rečenice
• produžavaju ili pretjerano naglašavaju neki glas („m-a-a-A-A-ska“)
• na početku ili tijekom govora ostanu bez glasa
• svjesni su svog poremećaja i govor doživljavaju kao nelagodu
• tijekom govora vidljiva je napetost mišića lica, usana i drugih mišića koji sudjeluju u govoru, ili pak ukočenost ili brzi trzaj pojedinih dijelova tijela

Savjeti za roditelje

• Da biste pomogli svom djetetu koje muca, trebate mu, kao prvo, osigurati opuštenu kućnu atmosferu. Prihvatite djetetovo mucanje kao njegov način govora i ne dajte mu da pomisli kako vjerujete da je mucanje pogrešno ili da je loša navika.
• Nemojte kritizirati djetetov govor.
• Budite govorni uzor svom djetetu. Govorite što polaganije, mirnije, jednostavnije i ritmičnije.
• U razgovoru s djetetom postavljajte što jednostavnija i preciznija pitanja, ne pitajte odjednom više stvari.
• Ne tražite od djeteta da uloži veći trud kako bi izbjeglo mucanje ili da ponavlja riječ dok je tečno ne izgovori.
• Ne predlažite mu drugi način govora za koji mislite da će mu olakšati govorenje.
• Gledajte dijete u oči dok govori, pokažite interes za sadržaj, a ne za način govora.
• Pozorno slušajte dok dijete govori i pričekajte da izgovori riječ do kraja.
• Ne prekidajte dijete dok govori
• Ne dopunjavajte djetetove riječi ili misli, ne govorite umjesto njega kad nastupi poteškoća u govoru.
• Ne tražite ga da govori kada je uzbuđeno ili kada je umorno
• Ne požurujte ga kada govori sporo
• Ne prisiljavajte ga na javan govor, osobito ne pred stranim mu osobama
• Ne nagrađujte dijete za tečan govor i ne kažnjavajte ga zbog mucanja.
• Informirajte djetetovu bližu okolinu o govoru djeteta i ne dozvolite da mu se rugaju
• Prema djetetu njegujte strpljiv, prijateljski i obziran odnos.
• Započne li dijete tu temu, potrebno je otvoreno razgovarati s njim o mucanju.

Ukoliko imate pitanja i nedoumica ili ste zabrinuti za djetetov govor obratite se logopedinji u vrtiću. Nemojte čekati da se mucanje ukorijeni, već reagirajte odmah.

Literatura:

1. Andrešić, N. Benc Štuka, N. Gugo Crevar, I. Ivanković, V. Mance, I. Mesec, M. Tambić: „Najčešći poremećaji jezično – govorne komunikacije djece predškolske dobi“ – priručnik za roditelje, odgojitelje, pedijatre i sve koji prate razvoj djeteta, Zagreb, 2009
2. http://www.hld.hr/
3. udruga-hinkofreund.hr

Pozivaju se roditelji koji su predali zahtjev za upis u program predškole da dođu na upis djeteta u Dječji vrtić Lojtrica, Smendrovićeva 9, Velika Mlaka, prema obavijesti koju će primiti na adresu elektroničke pošte (e-mail).

Na upis je potrebno doći s djetetom i ponijeti:

• popunjen upisni obrazac i privole (koje će dobiti također putem e-mail adrese),
• original Potvrde o obavljenom sistematskom pregledu,
• zdravstvenu ili drugu dokumentaciju ako se radi o djeci s posebnim potrebama (npr. nalaz liječnika, logopeda, psihologa i slično),
• za djecu na odgodi školovanja potrebno je donijeti Rješenje o odgodi upisa u prvi razred osnovne škole.

Razgovor s roditeljima i djetetom obavljat će članovi stručnog tima u prizemlju vrtića.

Roditelji koji nisu predali zahtjev za upis u program predškole u redovnom roku ili do dana ove obavijesti moraju to učiniti što prije isključivo putem online aplikacije  eupisi.gorica.hr, a o terminu upisa bit će naknadno obaviješteni.

Detaljnije informacije o prijavi možete pronaći na poveznici www.dv-lojtrica.hr/upisi/

U ponedjeljak, 3. rujna svi objekti našeg vrtića ponovo otvaraju svoja vrata:

• Velika Mlaka, Smendrovićeva 9
• Velika Mlaka, Školska 20
• Mičevec, Savska 1
• Gradići, Gajeva 3
• Donja Lomnica, Školska 2
• Donja Lomnica, Školska 4

Popis djece po odgojnim skupinama možete pronaći na oglasnim pločama svih naših objekata.

Sukladno već dobivenim naputcima pri upisu, novoupisana djeca prvi dan u vrtić dolaze iza 8:00 sati, borave s roditeljem u skupini kraće vrijeme (do dva sata), a za boravak u vrtiću potrebno je ponijeti:

• papuče za dijete i roditelja,
• pelene ako ih dijete koristi,
• rezervnu odjeću za dijete,
• izjavu o preuzimanju djeteta iz vrtića ukoliko to nisu roditelji.

U vrtić ne mogu krenuti djeca čija oba roditelja nisu potpisala Ugovor, kao ni djeca koja su na odgodi školovanja, a roditelji nakon postupka pregleda i upisa nisu o tome obavijestili stručni tim vrtića ili dostavili Rješenje o odgodi upisa u prvi razred osnovne škole.

Više informacija o prilagodbi i prvim danima u vrtiću nalaze se u letku kojeg možete preuzeti s naše mrežne stranice.

Moj_vrtic

I ove godine za predškolce iz svih objekata našeg vrtića organiziran je završni izlet na Medvednicu.

Nadomak Zagreba u prekrasnom prirodnom ambijentu sjevernih padina Medvednice nalazi se „Centar za travnjaštvo“ koji je sastavni dio Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta. Centar raspolaže vlastitim livadama i pašnjacima te suvremeno opremljenim laboratorijem. Djeca su upoznala laboratorij i kroz organizirane radionice aktivno sudjelovala u izvođenju pokusa.

Šetnja u okolici bila je prilika za razgledavanje nastambi za životinje  i igru domaćim životinjama koje su djeca mogla i hraniti.

Uz brojne doživljaje djeca su s izleta ponijela i lijepe uspomene.