Već od najranije dobi, raznim glazbenim aktivnostima kao što su pjevanje pjesmica, slušanje glazbe, glazbene igre i slično, možemo utjecati na razvoj djetetove muzikalnosti kao i na njegov cjeloviti razvoj. Potaknuta time, odgojiteljica Josipa Jambrek odlučila je u mlađoj odgojnoj skupini u Velikoj Mlaki provesti akcijsko istraživanje na temu glazbenog stvaralaštva.

Glazba je umjetnost koja već u prvim danima djetetova života postaje izvorom njegovih radosnih doživljaja te doprinosi snažnijem i cjelovitijem razvoju djeteta. Djeca se rađaju s određenim osobinama za razvoj glazbenih sposobnosti, stoga je potrebno stvoriti poticajno glazbeno okruženje tj. omogućiti djeci susrete s glazbom kroz zvučne doživljaje u dječjem vrtiću i obiteljskom domu. Probuđeni interes za glazbu kod djece postaje i njihov pokretač za istraživanjem kroz sudjelovanje u zvukovnom obogaćivanju svoje okoline pjevanjem, glazbenim igrama, vlastitim pronalaženjem i izvođenjem različitih zvukova glasom ili na neki drugi način.

Cilj istraživanja bio je stvoriti bogato glazbeno okruženje te aktivirati djecu glazbenim sadržajima kojima će se pobuditi razvoj njihovih prirođenih glazbenih sposobnosti i njihova osjetljivost za doživljaj glazbe. U tu svrhu u skupini su se svakodnevno provodile raznovrsne aktivnosti glazbenog i ritmičkog izražavanja i stvaranja: prikupljanje glazbala, izrada glazbala od pedagoški neoblikovanog materijala, istraživanje zvukova, zajedničko sviranje i pjevanje, slušanje glazbe, ritmički eksperimenti i drugo. Kao rezultat takvih aktivnosti djeca su bila radosna, zadovoljna, nesputana i njihove glazbene sposobnosti dolazile su do izražaja. Sve aktivnosti dokumentirale su se putem zabilješki, foto i video-zapisa, a dio možete pogledati u galeriji.

U engleskoj mješovitoj skupini provedeno je akcijsko istraživanje na temu boravka djece na zraku u funkciji učenja i istraživanja, s ciljem obogaćivanja sadržaja i aktivnosti za djecu za vrijeme boravka na zraku. U sklopu tog istraživanja odgojiteljice su u suradnji s pedagoginjom pripravnicom Milom Šimić pratile interes djece i u skladu s time planirane različite igre i aktivnosti.

Sve provedene aktivnosti dokumentirane su fotografijama, videozapisima i izjavama djece, a na osnovu prikupljenog materijala odgojiteljice su uvodile nove promjene u skladu s individualnim potrebama i interesima djece.

Osim učenja i istraživanja nismo zanemarili ni važnost tjelesnih aktivnosti pa su za vrijeme boravka na zraku djeci svaki puta bile ponuđene dvije vrste aktivnosti: istraživačko-spoznajne (razni eksperimenti) te tjelesne aktivnosti (sportske igre, natjecanja i sl.). Aktivnosti su svaki put koordinirale dvije odgojiteljice i pedagoginja pripravnica.

Djeca su imala priliku prema vlastitom interesu i raspoloženju birati u kojoj aktivnosti će sudjelovati i koliko dugo će se zadržati.

U nastavku prilažemo fotografije provedenih aktivnosti.

Svakom roditelju u interesu je da potiče razvoj svog djeteta na najbolji mogući način. Govor je jedna od sastavnica djetetova razvoja koja je često u središtu roditeljske pažnje, a također, sastavnica koja uvelike ovisi upravo o okolini i poticajima iz okoline. Kada su zadovoljeni neuro-fiziološki preduvjeti za razvoj govora koji uključuju uredan sluh i mogućnost zvukovnog zahvaćanja i razlikovanja zvukova, motoričke sposobnosti i vještine, određeni stupanj intelektualnog razvoja te psihosocijalne sposobnosti – želja za komunikacijom, upravo je dovoljna i pravilna izloženost jezičnom utjecaju u okolini neophodan uvjet da bi dijete moglo usvojiti jezik i ovladati govorom.

Stoga su u nastavku dani savjeti roditeljima kako bi što bolje iskoristili važnost te aktivne uloge okoline i poticali jezično – govorni razvoj na odgovarajući način.

Već od najranije dobi, potrebno je usmjeravati se na djetetovo lice te privlačiti njegovu pažnju na lice sugovornika, mijenjati izraze lica i poticati igru govornim organima – smiješiti se, zatvarati i otvarati oči, ispupčiti usne i poslati poljubac, a zatim razvući usne, puhati (balone od sapunice, svijeće, loptice od vate), isplaziti jezik pa ga uvući natrag, otvoriti usne pa podizati jezik do gornje usne i spuštati ga dolje, dodirivati kutove usana, oblizivati usne i slično.

Uz te aktivnosti, važno je imitirati djetetovo glasanje uz promjene melodije i dodavanje i spajanje slogova, primjerice BAAA, BA – BA, PAAA, PA – PA, MAAA, MA – MA).

Također, dijete potičemo na slušanje različitih zvukova i šumova te na njihovo razlikovanje, oponašanje i imenovanje.
Imenovanje je ključna aktivnost. Jezik se uči kroz komunikaciju, slušanje i oponašanje. Zato djetetu imenujemo sve oko njega, uključujući predmete, aktivnosti, osobe oko njega, dijelove tijela, likove u slikovnicama… Ukratko, sve ono na što je djetetova pažnja usmjerena. Na taj način dijete usvaja svoje prve riječi, ali i bogati rječnik kroz daljnji razvoj.

Ritam je jedan od osnovnih elemenata govora pa je važno razvijati ga od najranije dobi pjevajući i recitirajući ritmičke pjesmice i brojalice uz popratne pokrete kao što su pljeskanje ili lupkanje prstima.

Upravo je razvijen ritam povezan s usvajanjem predvještina čitanja i pisanja kao što prepoznavanje rime, slogovna analiza i sinteza, a nastavno na to i glasovna analiza i sinteza. Već u dobi od četiri godine s djetetom se mogu igrati igre prepoznavanja i proizvodnje rime, rastavljanja riječi na slogove i stapanja slogova u riječ, a postupno zatim i izdvajanja prvog, odnosno posljednjeg glasa u riječi.

Budući da je navedeno kako se jezik uči kroz komunikaciju, važno je što više vremena provoditi upravo razgovarajući s djetetom, poticati ga da prepričava vlastite doživljaje, čitajući i prepričavajući priče, a sve to uz puno strpljenja, zainteresiranosti i s osmjehom.

U nastavku je popis knjiga u kojima možete pronaći ideje za igre i aktivnosti koje potiču razvoj različitih jezično – govornih vještina:

1. Osmanova, Guria: 150 igara prstićima za razvoj fine motorike i govora, Planet Zoe, Zagreb, 2010.
2. Peti Stanić, A. i Velički, V. : Jezične igre za velike i male, Alfa, Zagreb, 2009.
3. Posokhova, Ilona: Zabavan jezik u slikama i igrama 1, Planet Zoe, Zagreb, 2009.
4. Posokhova, Ilona: Zabavan jezik u slikama i igrama 2, Planet Zoe, Zagreb, 2009.
5. Posokhova, Ilona: 200 LOGOPEDSKIH IGARA – Zabavne igre i aktivnosti za razvoj govora, Planet Zoe, Velika Gorica, 2010
6. Tkačenko, T. : Velika knjiga aktivnosti i vježbi za razvoj govora, Planet Zoe, Zagreb, 2012.

U sklopu preventivnog programa u dječjem vrtiću ugostili smo dr Kaju Gmaz, stomatologinju iz Udruge za prevenciju karijesa koja je održala stručno predavanje. Cilj predavanja bio je upoznati odgojitelje s trenutnim stanjem zdravlja zubi i prisutnosti karijesne bolesti kod djece te načinima kako osvijestiti roditelje o potrebi svakodnevnog i ispravnog pranja zubi. O važnosti preventivnih aktivnosti govori činjenica da od svih europskih zemalja jedino Bugarska i Rumunjska imaju više karijesa kod petogodišnjaka (4,4 zuba) od Hrvatske (4,1 zub).
Kada i kojim postupcima početi s prevencijom?

Tijekom prve godine života djeteta (između 8. i 12. mjeseca života):

• uputama o hranjenju,
• uputama o oralnoj higijeni,
• preventivnim programom,
• privikavanjem djeteta na stomatološki okoliš.

S pranjem zubi treba započeti već od dojenačke dobi prilagođenim četkicama, ujutro prije vrtića i navečer prije spavanja. Bočice s napitcima, grickalice i bijeli kruh treba izbjegavati.
Roditelji bi trebali četkati zube svoje djece do njihove šeste godine. Između šeste i desete godine djeca to mogu raditi i sama, ali je poželjan nadzor kvalitete pranja zuba od strane roditelja. Tek nakon desete godine djeci se može prepustiti samostalna briga o održavanju oralne higijene. Također je potrebno svakodnevno vježbanje pravilnog četkanja zubi (položaj četkice, vrsta pokreta, duljina trajanja četkanja, održavanje međuzubnih prostora…).

Kako vrtić promiče zdravlje zuba?

• Pri upisu u vrtić traži se pregled odabranog stomatologa koji utvrdi i pismeno opiše status zuba te planira mjere za pojedino dijete,
• Odabirom namirnica i rasporedom obroka koji ne pogoduju nastanku karijesa,
• Osiguravanjem dostupnosti vode i voća u sobama dnevnih boravaka djece,
• Preventivnim akcijama demonstracije pravilnog četkanja i fluoridacije zuba djeci starijoj od četiri godine u vrtiću ili zubarskim ordinacijama,
• Planiranjem i provođenjem aktivnosti s djecom na temu zdravlja zubi (posjet stomatologu, stomatolog u grupi, održavanje četkica za zube, izrada modela zubi, izrada slikovnica, kazališne predstave…).

U našem novom vrtiću u Velikoj Mlaki koji ima dvije bogato opremljene sportske dvorane od 1. rujna provodi se cjelodnevni sportski program. Na roditeljskom sastanku upoznali smo roditelje s načinom provedbe odgojno-obrazovnog rada u mješovitoj sportskoj skupini, razvojnim zadaćama sportskog programa, načinom ostvarivanja tih zadaća kroz svakodnevne aktivnosti i sportskim sadržajima u dvorani.

Tjelesno vježbanje u dvorani ostvaruje se svakog dana kroz 4 dijela s unaprijed postavljenim ciljevima.
U uvodnom dijelu, kroz aktivnosti elementarnih igara ili trčanja sa zadacima, organizam se nastoji pripremiti za povećane napore koji ga očekuju tijekom sata.

U pripremnom dijelu putem opće pripremnih vježbi sa ili bez pomagala utječe se na pokretljivost zglobova, jačanje ili istezanje mišića te pravilno držanje tijela.

U glavnom dijelu sata primjenom osnovnih oblika kretanja utječe se na antropološki, srčano-žilni i respiratorni sustav, razvoj svih motoričkih sposobnosti (koordinacije, ravnoteže, fleksibilnosti, preciznosti, snage, brzine i izdržljivosti) te se usvajaju određena motorička znanja iz različitih sportskih grana.

U završnom dijelu potrebno je sve fiziološke i psihičke funkcije organizma približiti stanju kakvo je bilo prije početka vježbanja te se stoga primjenjuju elementarne igre mirnoga karaktera.

Tjelesno vježbanje prilagođava se dobnim i individualnim sposobnostima svakog djeteta te omogućava djetetu zadovoljenje potreba za igrom i kretanjem. Roditelji su se upoznali s činjenicom da je predškolsko doba razdoblje intenzivnog razvoja koštano-vezivnog i živčano-mišićnog sustava stoga Svjetska zdravstvena organizacija promiče tjelesnu aktivnost za djecu u trajanju od sat vremena dnevno. Tjelesnim aktivnostima u sportskom programu djecu potičemo na usvajanje navika svakodnevnog bavljenja sportom i zdrave prehrane. Poticanjem motoričkog razvoja utječemo i na ostale segmente razvoja – kognitivni, socijalni i emotivni.
Sudjelovanjem u tjelesnim aktivnostima djeca imaju priliku učiti o nužnim životnim vještinama poput poštivanja protivnika, prihvaćanja poraza ili pobjede, timskog rada, shvaćanja da se može uspjeti samo upornim radom, uče prihvaćati sebe i granice svojih mogućnosti te razvijaju strpljivost i ustrajnost.

“Svi dijelovi tijela koji su u funkciji, ukoliko se primjereno koriste i vježbaju radom, dobro se razvijaju, ostaju zdravi, sporo stare, ali ukoliko nisu u uporabi postaju skloni bolesti, zaostaju u rastu i brzo stare.” (Hipokrat, 400 g.p.n.e.)

Tijekom mjeseca listopada u svim odgojnim skupinama obilježavali smo Dane kruha-dane zahvalnosti za plodove zemlje. U suradnji s roditeljima prikupili smo razne poticaje za igru i gotove proizvode koje su roditelji izradili s djecom u obiteljskom domu.
Provedeno je niz aktivnosti na temu “Od zrna do pogače“:

• upoznavanje različitih autohtonih vrsta žitarica,
• izrada različitih vrsta tijesta za kruh, peciva i kolače,
• izrada peciva i kruha od tijesta,
• izrada košarica za kruh,
• razgovor s djecom na temu “Od zrna do pogače“,
• pričanje priče „Djedova pogača“,
• pjevanje pjesmica o pekaru,
• posjet pekari,
• priprema i pečenje različitih vrsta peciva, kruha i kolača.

20. listopada u vrtiću smo obilježili Svjetski dan jabuka. Istraživačkim i praktičnim aktivnostima u odgojnim skupinama djeca su jačala osjetilo vida, sluha, njuha, a posebno okusa. Cijeđenjem jabuke pravila su sok, kao i “jabučni smoothie” tako što su prethodno sitno narezane jabuke pomiješala sa zobenim pahuljicama i mlijekom. Izrađivali su “zdrave ražnjiće” od nekoliko vrsta jabuka, upoznajući tako razne sorte, a uspjeli su se dosjetiti i “sladoledu od jabuka”.

Jabuka kao jedna od najpopularnijih voćaka današnjice nosi titulu “kraljice voća”. Obiluje vitaminima A, B, C te važnim mineralima i mikroelementima, sadrži visoki udio pektina i do 90% vode. Njena konzumacija preporuča se svakodnevno, što potičemo i u našem vrtiću.

Cilj svih aktivnosti bio je približiti djeci narodne i žetvene običaje, ukazati im na važnost zdrave prehrane i očuvanja naše tradicije.